HERA wird bald einen Präsidenten haben nach mehr als zwei Jahren

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) uskoro bi mogla dobiti predsjednika i preostale članove Upravnog vijeća čiji će se sastav upotpuniti nakon što je u rujnu 2022. godine ostavku na mjesto predsjednika HERA-e dao Daniel Žamboki, nakon plinske afere u kojoj je glavnu ulogu igrao INA-in tadašnji direktor Damir Škugor.

Kako je objavilo jučer Ministarstvo gospodarstva, posebno povjerenstvo formirano za provedbu natječaja provest će u ponedjeljak razgovore s 10 kandidata za Upravno vijeće HERA-e. Razgovori će se provoditi od 9 do 12:20 sati, a za svakog je kandidata rezervirano po 20 minuta vremena. Valjda će to biti dosta da povjerenstvo u intervjuu stekne dovoljno informacija za odluku tko je najbolji kandidat.

Ministarstvo je u pozivu na razgovor navelo samo inicijale kandidata koje je pozvalo na razgovor. Kako nam je pojašnjeno iz Ministarstva, ovakva zaštita identiteta kandidata potrebna je da kako bi natječaj bio u skladu s GDPR-om. Stoga se iz javnog poziva može saznati samo da su se za članove Upravnog vijeća HERA-e prijavili B.Z., J.M., V.L., Č.K., K.D., M.D., P.D. V.N., V.Ž. i Z.Z, pri čemu se potonja sedmorka prijavila i za predsjednika. Nakon provedbe natječaja po javnom pozivu, Ministarstvo će predložiti odabrane kandidate Saboru koji ih imenuje na sedmogodišnji mandat.

HERA danas funkcionira u tročlanom sastavu u kojem su Željko Vrban, Nikola Vištica i Alenka Kinderman Lončarević, a provizorno ga vodi Vrban kao zamjenik predsjednika. Upućeni kuloari spekuliraju da se iza inicijala V. Ž. i N. V. kriju identiteti Željka Vrbana i Nikole Vištice, a iza inicijala Č. K. ime Kristine Čelić, ravnateljice Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva. U Ministarstvu gospodarstva nisu željeli potvrditi ni opovrgnuti ove informacije, pozivajući se na GDPR zbog kojeg su i naveli samo inicijale kandidata u pozivu na razgovor. Među kandidatima, navodno, prevladavaju osobe iz javnog energetskog sektora, a ima i onih koji bi se željeli vratiti u Upravno vijeće HERA-e.

Daniel Žamboki dao je ostavku u rujnu 2022. godine, nakon što je Vlada zaključila da Godišnje izvješće o radu HERA-e za 2021. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-a za 2021. godinu nije zadovoljavajuće te ga uputila na daljnju proceduru u Sabor.

Tome je prethodila afera krađe plina iz INA-e zbog koje je u kolovozu 2022. godine razotkrio USKOK i pokrenuo istragu protiv skupine Damira Škugora zbog sumnji na izvlačenje više od milijarde kuna iz INA-e na trgovini plinom, kojeg su od INA-e kupovali po povoljnim uvjetima, a potom ga preprodavali u inozemstvu. Žambokijevo razrješenje Sabor je izglasao u studenom 2022. godine, zajedno s razrješenjem Dalibora Pudića, koji je prethodno odradio dva mandata i bio član Upravnog vijeća više od deset godina. Od tad HERA funkcionira u nepotpunom sastavu, zbog čega je njen rad otežan i izložen kritikama. Osim zbog krađe plina iz INA-e, uloga i rad HERA-e kao regulatora propitivala se i u ljeto 2023. godine zbog afere „plin za cent“. Podsjetimo, trgovci plinom su jeftino pokupovali plin proizveden na domaćim nalazištima, a kojeg je HEP odlagao u plinovodu zbog napunjenog skladišta Okoli zbog čega su postignute iznimno jeftine cijene, budući da je plinovodni sustav morao biti uravnotežen.

Pred novim sastavom Upravnog vijeća HERA-e bit će dosta posla, a u energetskim krugovima očekuju da pronađe formulu za određivanje jedinične cijene priključenja obnovljivih izvora energije na elektroenergetsku mrežu koja se čeka dvije godine. Iz te cijene pokušat će se namaknuti sredstva za obnovu mreže, koja bi trebala primiti energiju iz novih projekata OIE. U ovom trenutku na čekanju je 45 takvih projekata s ukupnom snagom od oko 2500 MW. Prijepor je tko treba snositi najviše tereta za financiranje širenja i obnove mreže. Iz OIE krugova zagovaraju da cijena priključenja za njih bude što manja, kako bi umanjili troškove razvoja projekata, no to bi značilo da bi trošak obnove mreže, u dijelu kojeg državni operator mreže HOPS ne bi mogao financirati iz europskih fondova i kreditnih linija, morali snositi potrošači kroz povećanu mrežarinu.